Novi trendovi u gradnji – koji su materijali budućnosti?

Trendovi u građevini prate trendove u drugim oblastima života te se sve više teži gradnji od prirodnih materijala kako bi se i na taj način dao doprinos u zaštiti životne sredine. Zato se sve češće koristi termin “zravog stanovanja” koji upravo propagira gradnju prirodnim materijalima. No, ako odemo ne tako daleko u prošlost uvidećemo da je takva vrsta gradnje samo vraćanje korenima, naravno, sa novim tehnološkim dostignućima. U Srbiji se još mogu videti kuće od blata, kamena, drveta pa i slame. Pokazuje se da su takvi materijali ne samo povoljniji već energetski efikasniji.

Među individualnim graditeljima sve popularniji metodi gradnje su naboj – zidovi koji se prave tako što se zemlja nabija u oplati sloj po sloj, zatim ćerpič – cigle od nepečene zemlje sušene na suncu i pleter – drvena struktura u koju se plete granje, šiblje i slično, a na koju se potom nanose blatni malteri ili čatma – letvice prikovane na drvenu strukturu, a zemlja služi kao ispuna.

Ovi materijali ne samo da ne utiču u toj meri negativno na okolinu kao tradicionalni već su često i funkcionalniji. Tako su holandski istraživači razvili novu vrstu betona bio beton koji ima i svojstvo da se “sam popravi” u slučaju pukotina. Naime, beton sa sporama bakterija bi, kada voda prodre u pukotinu, stvarale kalcijum-karbonat čime bi se zatvorila pukotina. Mada je još u fazi eksperimenta, beton koji može sam da se popravi ima veliki potencijal na tržištu.

3D štampač

Grupa istraživača razvila je 3D štampač koji može da odštampa, tj. izgradi objekat ili deo konstrukcije na osnovu parametara koji su prethodno generisani u kompjuteru. Za 3D štampu koristi se posebna vrsta betona koja se ispušta iz specijalne mašine – 3D štampača u veoma preciznim slojevima i pod kontrolom računara. Osim betona mogu se koristiti prirodni i reciklirani materijali kao što su nabijena zemlja i mešavina građevinskog otpada: staklena vlakna, čelik, cement… Prednost 3D štampe je što mašina može da izgradi objekat na licu mesta, čime se smanjuje količina utrošenog materijala za 30 do 60 odsto, kao i energije koja bi bila potrebna za prevoz. Ušteda vremena izgradnje je od 50 do 70 procenata.

Novina a tržištu je i nanotehnologija koja ima mogućnost da poveća efikasnost solarnih panela. Tu je i materijal za krovove zgrada koji skuplja i upija kišnicu, pa kad temperatura vazduha dostigne određeni nivo, oslobađa vodu i dobijenim isparenjima hladi objekat….

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *